Intervju glavnog tajnika HDZ-a i predsjednika sabora za Jutarnji list gospodina Gordana Jandrokovića
…
Kada će Sabor biti raspušten i kada će biti izbori?
Još uvijek vam ne mogu dati odgovor iz jednostavnog razloga jer nije donesena odluka o tome. Krajnji ustavni rok je prosinac, to je jedan uvjet. A drugi je da epidemiološka situacija bude takva da se izbori mogu provesti. U ovom trenutku se čini da se stvaraju takvi uvjeti jer su dnevne brojke novooboljelih sve niže, čak i jednoznamenkaste. Na taj način otvara se prostor da se izbori održe u bliskoj budućnosti.
Pod uvjetom da se epidemiološka situacija neće mijenjati u bitnom, koji termin izbora biste vi predložili?
Iznimno je važno što prije dobiti Vladu i Parlament s obnovljenim demokratskim legitimitetom. Svi koji s pravom navode da su pred državom teške odluke, moraju biti svjesni da su ova Vlada i ova parlamentarna većina na kraju mandata. Ako izbore ne održimo do jeseni i ako tada ne bude epidemioloških uvjeta za njih, s obzirom da struka najavljuje mogućnost drugog vala zaraze, onda će nam prijetiti opasnost da ih uopće i ne možemo održati do prosinca – kada istječu ustavni rokovi. Tada bi se stvorio opasni problem nedostatka legitimiteta. Moguć je i scenarij da u rujnu provedemo izbore, ali da nakon njih duže vrijeme ne možemo formirati saborsku većinu i izabrati novu Vladu koja bi upravo tada trebala donositi važne odluke. Iz tog razloga smatram da bi bilo najbolje da se izbori održe čim se stvore epidemiološki uvjeti kako bismo formirali parlamentarnu većinu i vladu koja bi s obnovljenim demokratskim legitimitetom i s punom političkom snagom već u rujnu mogla donositi potrebne odluke.
A „dosljedna“ oporba mjesecima je tražila izbore „u roku odmah“, pa nas onda optužila da ih želimo izbjeći, a sada pak tvrdi da „žurimo“ s njima. Nije teško zamisliti da bi najesen opet okrenula ploču i tvrdila da odluke ne smijemo donositi bez obnavljanja demokratskog legitimiteta.
Iz ovog zaključujemo da smo pred raspuštanjem Sabora, koje ćete još zakone i važne odluke donijeti prije raspuštanja?
To nisam rekao. Samo sam iznio procjene što bi bilo dobro. Primarno je da su epidemiološki uvjeti takvi da se u izbore može ići. Dakle, to nije samo pitanje političke volje, već i brige za zdravlje građana. Ako će taj uvjet biti zadovoljen, onda nema razloga da ne idemo na izbore, no nikakva odluka doista još nije donesena. Idući tjedan svakako ćemo raspraviti rebalans proračuna.
…
Hoće li se rezati plaće i broj zaposlenih u javnom sektoru, da li su pod upitnikom mirovine?
Za ovu godinu predviđa se pad BDP-a od devet posto, ali ohrabruje to što se već za iduću godinu najavljuje snažan rast od preko sedam posto. Dakle, situacija je bolja nego što se u prvi mah činila. U tijeku su pregovori sa sindikatima i vjerujem da će i oni pokazati razumijevanje i solidarnost za radnike u privatnom sektoru, i da ćemo doći do pravednog rješenja. Što se tiče mirovina, one su neupitne. Ponavljam, Hrvatska je danas financijski puno jača nego u vrijeme prošle krize. Zadnja obveznica od preko 1,4 milijarde eura izdana je uz kamatu od samo 0,7 posto što pokazuje da nam financijske institucije vjeruju. Najnovije brojke su ohrabrujuće, raste broj fiskaliziranih računa, dio gospodarstva dobro funkcionira. Slijedi otvaranje kafića, restorana, hotela i nadam se da će i turistička sezona biti bolja nego što se činilo ranije.
Dakle, radnici u javnom sektoru ne trebaju biti zabrinuti ni za svoje plaće ni za radna mjesta jer vlada očekuje da se sindikati odreknu samo ranije dogovorenog povećanja plaća?
O tome će vam precizno govoriti oni koji sudjeluju u pregovorima. Moja politička poruka je ta da moramo biti solidarni, moramo biti pravedni i moramo živjeti s onim što imamo.
Hoće li HDZ iskoristiti ovaj trenutak u kojem vlada skoro pa konsenzus o potrebi teritorijalnog i administrativnog preustroja zemlje?
Nisam siguran da postoji konsenzus oko toga kako bi se to pitanje riješilo. I u Slovačkoj, Austriji ili Mađarskoj općine se broje u tisućama. Dakle, nije to samo pitanje njihovog broja, nego i funkcionalnosti i fiskalne održivosti, ali i sposobnosti njihovih čelnika. Ima općina koje su procvale u ovih nešto manje od 30 godina, a ima i onih koje ne funkcioniraju, koje nisu samoodržive. U takvim slučajevima treba razmišljati o njihovim povezivanju s drugim općinama. A što se tiče županija, ne razmišljamo o njihovom ukidanju, nego o daljnjoj decentralizaciji.
…
Hoće li zbog ove krize uzrokovane epidemijom HDZ ozbiljno razmisliti i o koaliciji sa SDP-om?
– Ne. Velika koalicija ne dolazi u obzir.
Vas čak ni Covid-19 ne može spojiti?
Ne. Prema nekima od njih moramo zadržati socijalnu distancu.
Predsjednik ste Sabora i glavni tajnik vladajuće stranke, zašto ste odlučili pokrenuti tužbu protiv šefa opozicije Davora Bernardića nakon što je rekao da ste rektalni alpinist? Među političarima naime često padaju teške riječi…
Nikad nikoga dosad nisam tužio. Ni političara ni novinara. No, ono što je izrečeno izašlo je iz svih okvira prihvatljive političke komunikacije. Jer to i nije politička komunikacija, to je najobičniji primitivizam. Ne znam koji su motivi Davora Bernardića, no za čovjeka koji vodi najveću oporbenu stranku i koji pretendira na mjesto premijera, pokazao je nezrelost i neciviliziranost. Upotrijebio je govor s margina društvenih mreža, onaj govor nad kojim se građani zgražaju i od kojeg osjećaju nelagodu. Takav govor u javni prostor unio je političar koji želi biti premijer!? Bernardić je ne samo kao političar, nego i kao čovjek pokazao neodgovornost. Nije uvrijedio samo mene, nego i moju obitelj. Moju djecu, moje roditelje, moju suprugu. I ja mu to nikada neću zaboraviti. Budući da ne želim ići u blato s frustriranim čovjekom, jedini način da zaštitim svoju čast i ugled je tužba.
Kako vam za sada izgleda suradnja s predsjednikom RH Zoranom Milanovićem?
Predsjednik Republike trebao bi biti predstavnik svih građana. Sam je kazao da će se tako i ponašati. Međutim, očito je od toga odustao. Ona njegova apsolutno neprihvatljiva izjava u Jasenovcu, da spomen-ploču s imenima poginulih hrvatskih branitelja treba „baciti“, bila je nulta točka nakon koje su se ponovno rasplamsali ideološki prijepori u trenutku kada se borimo s epidemijom i kada su pred nama veliki ekonomski izazovi. Takvo omalovažavanje žrtava Domovinskog rata te takva vrsta podjela u društvu Hrvatima ne trebaju.